1.188 m2 poslovog prostora u H28 – sjeverozapad
Poslovni prostor vrhunske kvalitete i tehničke opremljenosti koji se sastoji od proizvodno-skladišnog dijela, uredskih prostorija i sanitarnih prostorija sa garderobama.

Prostor je prikladan za obavljanje informatičke djelatnosti i srodnih usluga, te je kompletno infrastrukturno opremljen: električna energija snage do 150 kW, nivo rasvjete od 500 lux-a, plin, vodovod, kanalizacija, telefon, DTK – mogućnost LAN umreženja, nadzorna soba na galeriji poslovnog prostora (mogućnost postavljanja informatičko-komunikacijske i telefonske centrale), sekcijska vrata, automatski sustav za gašenje požara, vatrodojavni sustav, gromobranska instalacija, sustav grijanja i hlađenja, ventilacija i klimatizacija, instalacija komprimiranog zraka, instalacija cijevi za dovod tehničkih plinova, antistatički podovi.
Postoji mogućnost preinake i prilagodbe prostora ovisno o potrebama korisnika i planiranoj djelatnosti.
Prostor je raspoloživ i za parcijalni najam.
Prostor je ograđen i 24 h je pod nadzorom službe sigurnosti (fizički i video nadzor).

Kontakt:
mr.sc. Dubravka Maras, MBA
telefon: +385 (1) 3496-571
telefaks: +385 (1) 3871-401
e-mail: slobodna-zona-zagreb@rtz.hr

Porezni obveznici mogu ispostavljati račune za isporučena dobra i obavljene usluge na papiru ili u elektroničkom obliku. Računi poslani telekomunikacijskim uređajem ne smatraju se računima ako nisu ispostavljeni sukladno čl. 104.a Pravilnika. Primatelj računa mora dati suglasnost za primanje računa u elektroničkom obliku, osim za račune koji se odnosi na isporuke oslobođene PDV-a. Ispostavljanje, otprema, primitak i sve druge radnje vezano za račun u elektroničkom obliku mogu se obavljati putem ovlaštenog informacijskog posrednika (FINA je razvila servis e-Račun koji je sukladan preporukama EU i kompatibilan sa sličnim rješenjima na inozemnom tržištu).

Prema najavi načelnice Odjela za PDV pri Središnjem uredu Porezne uprave, gđe. Kalčić novi Zakon o PDV-u u cijelosti bi se primjenjivao s danom ulaska u EU (očekivani datum 01.07.2013.), a do tada je potrebno uskladiti sve preostale odredbe koje još nisu usklađene s regulativom EU, uključujući i porezni status slobodnih zona.

Sukladno predloženom okviru aktivnosti Radne grupe za razvoj slobodnih zona koji je Udruga uputila MINGORP, gdje se traži ponovno analiziranje opcija za uključivanje stranih fizičkih i pravnih osoba u obavljanje tranzitnih poslova u zonama, a nastavno na konkretni slučaj/upit SZ Zagreb o istome, razgovaralo se o predmetnoj problematici i drugim aktualnostima vezano za carinski nadzor u slobodnim zonama.

Prema tumačenju CURH inozemnim pravnim i/ili fizičkim osobama, odnosno njihovim predstavnicima (partnerima ili podružnicama) u RH – korisnicima slobodnih zona, dozvoljava se djelatnost trgovine na carinskom području RH (uključujući i slobodne zone) – konsignacija. Dakle, zastupnik inozemne osobe mora posjedovati valjani ugovor o zastupanju i registrirati se za obavljanje djelatnosti zastupanja i skladištenja da bi u slobodnoj zoni mogao skladištiti tuđu robu (vlasništvo inozemne osobe) i istu dalje otpremati (uz fakture koje izdaje vlasnik robe) drugim carinskim ispostavama na carinskom području RH, odnosno korisnicima carinskog skladišta tipa D, uključujući i one u zračnim lukama (za duty free ponudu u zrakoplovima na međunarodnim letovima). Međutim, preporuča se u slučajevima osjetljive robe tražiti dodatno mišljenje CURH.

CURH počinje s provedbom provoznog postupka uz uporabu NCTS sustava od 01.08.2011. te je gosp. Zlopaša naglasio da je na web stranicama dostupan Naputak br. 2/11 objavljen 21.06.2011. Posebno je skrenuo pozornost na točku 7. predmetnog dokumenta (stavci 3., 4. i 5.) – dio koji se odnosi na poslovanje korisnika slobodnih zona.

Upitna je primjena Moderniziranog Carinskog zakona Zajednice od lipnja 2013. tehničkih problema   (e-carina nije izvediva u svim predviđenim segmentima). Još uvijek nije posve razvidno na koji će način poslovati slobodne zone po ulasku RH (status robe iz EU nakon pristupanja, preferencijalno podrijetlo robe i dokazivanje istog, završetak postupka provoza u morskim lukama/slobodnim zonama, porezni tretman i dr.).

Sukladno dnevnom redu Skupštine izvršene su redovne godišnje obveze članova vezano za poslovanje Udruge:

• Usvajanje Izvještaja o radu Uprave Udruge u 2010. godini
• Usvajanje Financijskog izvještaja Udruge za 2010. godinu
• Donošenje Odluke o usvajanju Plana aktivnosti Udruge u 2011. godini
• Donošenje Odluke o usvajanju Financijskog plana Udruge za 2011. godinu
• Donošenje Odluke o vođenju jednostavnog knjigovodstva za 2011. godinu

Poseban naglasak stavljen je na donošenje Plana aktivnosti Udruge u 2011. Uz već poznate i standardne aktivnosti koje Udruga redovito provodi od svog osnutka, u 2011. godini posebno se izdvajaju aktivnosti iz predloženog okvira aktivnosti Radne grupe za razvoj slobodnih zona, čija je realizacija primarni cilj Udruge u tekućoj godini, pa je tako Planom aktivnosti obuhvaćeno slijedeće:

1. Rješavanje otvorenih carinskih pitanja (carinski status strane robe i opreme, carinski status robe i opreme koja je izgubila preferencijalno podrijetlo, primjena NCTS-a u slobodnim zonama).
2. Rješavanje otvorenih poreznih pitanja – uvid u prijedlog Zakona o PDV-u koji će se početi primjenjivati od dana ulaska u EU (primjedbe i prijedlozi – oslobođenje od obračuna PDV-a na stranu robu i opremu u slučaju prestanka rada slobodne zone, odnosno prijenosa istih na drugu poslovnu jedinicu korisnika/proizvođača i izvoznika izvan zone, te ostala rješenja u ovisnosti o konačnom zakonskom okviru za budući rad zona).
3. Sudjelovanje u pripremi pregovora o izuzeću od plaćanja PDV-a u slobodnim zonama po ulasku u EU (na osnovu postojećeg stava EK o predmetnoj temi) – donošenje pregovaračkog stajališta do ulaska u EU.
4. Reguliranje statusa slobodnih zona – raskidanje koncesijskih ugovora u slučaju prestanka rada slobodnih zona po ulasku u EU, smanjenje/preuređenje područja ili dijela područja pod koncesijom i sl.
5. Smanjenje koncesijskih naknada za slobodne zone – izmjene Zakona o slobodnim zonama i gospodarska kriza uzrokovali su smanjenje broja korisnika i ostvarenih prihoda.
6. Ciljana transformacija područja slobodnih zona – EU projekti, strategija Vlade RH i/ili samostalno.
7. Sagledavanje specifičnosti lučkih slobodnih zona.
8. Analiza Zakona o slobodnim zonama – iznalaženje mogućnosti za reviziju/poboljšanje postojećih odredbi (primjerice ponovno uključivanje stranih fizičkih i pravnih osoba u obavljanje tranzitnih poslova u zonama, revizija prijelaznih razdoblja za korištenje potpora za izvršena ulaganja i olakšica poreza na dobit za korisnike slobodnih zona, kao i okvira definiranih Zakonom o poticanju ulaganja), te reguliranje načina osiguranja samog prostora slobodne zone i drugih uvjeta za rad slobodnih zona koji još nisu definirani.
9. Revizija CARDS 2003 projekta “Strateški plan dugoročnog razvoja postojećih slobodnih zona u Hrvatskoj” s obzirom na protek vremena i aktualni gospodarski trenutak.
10. Informirati se o položaju i statusu slobodnih zona po ulasku u EU (prednosti i nedostaci za korisnike).
11. Stručno pomagati i savjetovati po zahtjevu člana na izradi i poboljšanju internih akata i organizacije rada u pojedinoj slobodnoj zoni, te tekućih operativnih pitanja i rješenja.
12. Aktivno pratiti područje poticanja ulaganja te predlagati rješenja i poboljšanja.
13. Nastaviti komunikacijske aktivnosti s partnerskim institucijama (MINGORP, MFIN, MMPI, MVPEI, Uredi Vlade i Predsjednika RH, HGK i dr.).
14. Afirmirati i promovirati institut slobodne zone u javnosti i medijima.
15. Surađivati sa slobodnim zonama izvan RH, posebice sa zonama u EU (organizirati posjetu).
16. Organizirati stručne radionice u suradnji s MINGORP (Carinski nadzor i platni promet u slobodnim zonama; Atraktivnost slobodnih zona i njihova pozicija u gospodarstvu RH; Lučke slobodne zone – logistički centri).
17. Sudjelovati na stručnim skupovima.
18. Nastaviti aktivno komunicirati s medijima.
19. Uspostaviti suradnju s pojedinim ekonomskim stručnjacima koji u javnosti mogu afirmirati institut.
20. Raditi na promidžbenim materijalima, redovno ažurirati web stranicu, mape i sl.
21. Zastupati interese i pomagati pojedinim članovima Udruge u svrhu rješavanja specifičnih problema u operativnom radu (carinski nadzor, platni promet, porezi, pravni savjeti i sl.).

Gosp. Radković izvjestio je prisutne da se nastavno na zaključke s prvog sastanka Radne grupe za razvoj slobodnih zona provodi identifikacija nadležnosti po institucijama, te da je lista otvorenih pitanja u izradi, a sukladno predloženom okviru aktivnosti koji je dostavila Udruga. Također, očekuje se povratna informacija iz Porezme uprave vezano za novi Zakon o PDV-u. Slijedeći sastanak radne grupe mogao bi se održati krajem svibnja, odnosno početkom lipnja.

Novi obrasci godišnjih izvješća o poslovanju slobodnih zona (koncesionara i korisnika) su u izradi i isti bi se trebali dostaviti upravama slobodnim zonama kroz cca 2 tjedna.

Najavljeni projekt koji je Odsjek za slobodne zone počeo pripremati u okviru programa IPA komponenta IIIC – Regionalna konkurentnost (Prioritet 2. Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, Mjera 2.1. Poboljšanje poslovne klime, Operacija 2.1.3. Pružanje savjetodavnih usluga malim i srednjim poduzetnicima) u fazi je izrade OIS-a. Predmetni projekt veže se na “Strateški plan dugoročnog razvoja postojećih slobodnih zona u Hrvatskoj” u sklopu CARDS 2003 programa. Određene poteškoće u pripremi istog stvara činjenica da su slobodne zone loše ili nikako zastupljene u strateškim državnim dokumentima, a cilj je da projekt bude održiv i u uvjetima nakon ulaska u EU. Međutim, otvara se mogućnost da se osim za tzv. soft mjere, raspoloživa sredstva koriste i za dio poslovne infrastrukture zona.

Gosp. Radković ukazao je na ključne čimbenike koji su narušili povlašteni status slobodnih zona kao što su  izmjene Zakona o slobodnim zonama zbog usklađivanja državnih potpora s pravnom stečevinom EU, jačanje poslovne konkurencije (logistički centri i sl.), nedorečenosti u zakonskim odredbama i dr., te negativne posljedice ekonomske krize. Slijedom toga planirano je da se u okviru programa IPA komponenta IIIC – Regionalna konkurentnost čija je MINGORP korisnička institucija (Prioritet 2. Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, Mjera 2.1. Poboljšanje poslovne klime, Operacija 2.1.3. Pružanje savjetodavnih usluga malim i srednjim poduzetnicima), povuku sredstva za bolje, učinkovitije upravljanje slobodnim zonama (edukacija uprave, eventualna specijalizacija zona prema karti regionalne konkurentnosti – u tijeku je certifikacija regija za ulaganje, proširenje suradnje s korisnicima i sl.), dakle, za podizanje razine usluga i kapaciteta, a ne da se zone oslanjaju samo na fiskalne i carinske povlastice.

Cilj ovog uvodnog sastanka bio je okupiti sve zainteresirane strane kako bi se ukratko prezentirala problematika poslovanja slobodnih zona, a do slijedećeg bi se sastanka svim sudionicima dostavila lista otvorenih pitanja (koju bi zajedno sastavili MINGORP i Udruga) kako bi se svi mogli adekvatno pripremiti za konkretnu raspravu.

Gđa. Maras izvjestila je prisutne da je Udruga nastojala artikulirati stvari s terena prema MINGORP, te je iznijela 3 glavna tematska područja problematike slobodnih zona u predstojećem razdoblju do ulaska u EU:

• opcije unutar postojećih zakonskih odredbi za unapređenje poslovanja do ulaska u EU,
• strateški aspekt – kako organizirati poslovanje po ulasku u EU (carina, porezi),

razrješenje odnosa u slobodnim zonama koje po ulasku u EU gube svoj status (korisnici, roba).

1. Carinska pitanja – u nadležnosti Carinske uprave MFIN

Dio tema obrađen je na sastanku 09.02.2011. (tip slobodne zone, carinski status strane robe i opreme). Potrebno je definirati način primjene pojednostavljenog provoznog postupka u slobodnim zonama – NCTS, odrediti se o carinskom statusu robe i opreme koja je izgubila preferencijalno podrijetlo, odnosno definirati na koji će se način isto ponovno dokazivati i sl.

2. Porezna pitanja – u nadležnosti Porezne uprave MFIN

Dobiti na uvid prijedlog Zakona o PDV-u koji će se početi primjenjivati od dana ulaska u EU.

Predložiti oslobođenje od obračuna PDV-a na stranu robu i opremu u slučaju prestanka rada slobodne zone, odnosno prijenosa istih na drugu poslovnu jedinicu korisnika (proizvođača i izvoznika) izvan zone, te ostala rješenja u ovisnosti o konačnom zakonskom okviru za budući rad zona.

3. Reguliranje statusa slobodnih zona – raskidanje koncesijskih ugovora u slučaju prestanka rada slobodnih zona po ulasku u EU, smanjenje/preuređenje područja ili dijela područja pod koncesijom i sl.

4. Smanjenje koncesijskih naknada za slobodne zone – izmjene Zakona o slobodnim zonama i gospodarska kriza uzrokovali su smanjenje broja korisnika i ostvarenih prihoda.

5. Ciljana transformacija područja slobodnih zona – EU projekti, strategija Vlade RH i/ili samostalno.

6. Pregovori o izuzeću od plaćanja PDV-a u slobodnim zonama po ulasku u EU (a na osnovu postojećeg stava EK o predmetnoj temi) – donošenje pregovaračkog stajališta do ulaska u EU.

7. Sagledavanje specifičnosti lučkih slobodnih zona.

8. Analiza Zakona o slobodnim zonama – iznalaženje mogućnosti za reviziju/poboljšanje postojećih odredbi (primjerice ponovno uključivanje stranih fizičkih i pravnih osoba u obavljanje tranzitnih poslova u zonama, revizija prijelaznih razdoblja za korištenje potpora za izvršena ulaganja i olakšica poreza na dobit za korisnike slobodnih zona, kao i okvira definiranih Zakonom o poticanju ulaganja), te reguliranje načina osiguranja samog prostora slobodne zone i drugih uvjeta za rad slobodnih zona koji još nisu definirani.

9. Revizija CARDS 2003 projekta “Strateški plan dugoročnog razvoja postojećih slobodnih zona u Hrvatskoj” s obzirom na protek vremena i aktualni gospodarski trenutak.

Državni tajnik je iskazao interes za  funkcioniranje instituta slobodnih zona i unapređenje istog u okviru danih mogućnosti,  te podržao osnivanje Radne grupe za razvoj slobodnih zona (od strane Odsjeka za razvoj slobodnih zona pri Upravi za gospodarsku diplomaciju, izvoz i investicije) koja bi trebala ovu problematiku institucionalizirati, dignuti na jedan viši nivo i na koncu donijeti cjelovito rješenje za sva otvorena pitanja koja još nisu definirana zakonodavnim okvirom, a sve u cilju što kvalitetnije pripreme za nove okolnosti poslovanja nakon ulaska u EU i  tijekom tranzicijskog perioda.

Dogovoreno je da Udruga objedini sve svoje dosadašnje zahtjeve i upite vezano za aktualnu problematiku slobodnih zona, kao i otvorena pitanja glede samog poslovanja i statusa zona do i nakon ulaska u EU, a koja su u nadležnosti drugih partnerskih institucija, i takav dokument dostavi MINGORP.

Pitanje preferencijalnog podrijetla i statusa robe u nadležnosti je Službe za carinsku tarifu, vrijednost, podrijetlo i carinski laboratorij, dok je problematika poreznog tretmana strane robe i opreme koja se iz slobodne zone prenosi na drugu lokaciju – poslovnu jedinicu poduzetnika (kao vlastita roba i oprema) u nadležnosti Porezne uprave, Odjela za PDV.

Također, treba uzeti u obzir da je Uredbom EC 450/2008 Europskog parlamenta i Vijeća 23.08.2008. donesen Modernizirani Carinski zakon Zajednice, u čijim je odredbama postupanje u slobodnim zonama definirano u okviru skladištenja, te su pored privremenog smještaja i carinskog skladištenja, kao jedan od posebnih postupaka definirane i slobodne zone. Navedene odredbe Moderniziranog Carinskog zakona Zajednice bi se traeale početi primjenjivati donošenjem uredbe za njegovu provedbu (koja je u pripremi i CURH nije poznat njen sadržaj), a najkasnije u lipnju 2013.